Upoznajte nas

Željana Buljat – predsjednica udruge

Dugogodišnji rad na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Zadar omogućio joj je izvrsno poznavanje dječje književnosti i čitateljskih navika djece i mladih, a upravo je kroz taj rad razvila posebnu ljubav i interes za usmeno pripovijedanje. Završila je Prvi hrvatski studij pripovijedanja u Varaždinu, neformalni program cjeloživotnog obrazovanja, gdje danas djeluje kao predavačica. U svom radu koristi različite tehnike pripovijedanja – usmeno pripovijedanje, kamišibaj i pripovijedanje priča na filcu. Stečeno znanje aktivno primjenjuje u knjižničarskom radu te pokreće program usmenog pripovijedanja bajki i priča Bajkoplov i Festival pripovijedanja Naraton. Idejna je začetnica Male revije i Revije kamišibaj priča te voditeljica projekta Zadarski mostovi od priča. Redovito pripovijeda u vrtićima, školama i knjižnicama, a iskustvo dodatno gradi sudjelovanjem na brojnim manifestacijama i festivalima (3. FEBAST, Konferencija o pripovijedanju u Varaždinu, Špancirfest, 68. Splitsko ljeto, Osvoji me pričom, LegenDra festival, Ogulinski festival bajki). Od 2023. godine organizira i vodi Državnu smotru u usmenom pripovijedanju za djecu i mlade za Zadarsku županiju. Aktivna je članica Hrvatskog društva za pripovijedanje Logos, a od 2025. godine predsjednica radnog tijela Društva hrvatskih pripovjedača.

Sanja Grgina – dopredsjednica udruge

Rođena je 1969. godine u Zadru. Po zanimanju je glumica, lutkarica i pripovjedačica. Stalna je članica glumačkog ansambla Kazališta lutaka Zadar i članica Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Voditeljica dramskih grupa za djecu i odrasle, radijska voditeljica, kreatorica reklamnih oglasa, autorica dječje zabavno-edukativne TV emisije Mali, ali veliki te voditeljica raznih književnih i kulturnih događanja. Dobitnica je mnogobrojnih glumačkih nagrada i priznanja. Svoje pripovjedne nastupe održava u vrtićima, školama, sveučilištu i na raznim kulturnim i turističkim manifestacijama unutar države. Održava predavanja u školama i sveučilištima na temu umjetnosti pripovijedanja. Njene su priče ispripovijedane na originalan način, u interakciji s publikom (djecom) i kao umjetnički performans. Od nastupa izdvaja one na Splitskom ljetu, Špancirfestu u Varaždinu, Festivalu pripovijedanja Naraton u Zadru, Festivalu Pričigin u Splitu te na Zadar Organ Fest-u.

Ivana Šalinović – tajnica udruge

Ivana Šalinović dolazi iz Vrgorca, rodnog grada Tina Ujevića. Profesorica je engleskog i francuskog jezika i književnosti te se, uz rad u obrazovanju, bavi edukacijama i temama ljudskih prava. Dugi niz godina vodi književni klub u kojem se književnost promatra kao prostor dijaloga, osobnog propitivanja i zajedničkog rasta. Pripovijedanjem se bavi niz godina, a u svijet priča ušla je s namjerom da obogati rad s djecom i mladima. U njemu je ostala jer je otkrila koliko priča ima snagu povezivanja, iscjeljenja i poticanja empatije. Prošla je niz edukacija iz psihologije, terapijskih pristupa, poetoterapije i kreativnog pisanja te je vodila brojne radionice, predavanja i panele. Posebno je zanima poetoterapija – priča i poezija kao alati za dublje razumijevanje sebe i svijeta. Za nju pripovijedanje nije samo umjetnički izraz, već prostor susreta u kojem se uči slušati, maštati i osjećati.

Nina Dokoza – članica udruge

Nina Dokoza, učiteljica je u zvanju savjetnice i svoj posao smatra najljepšim na svijetu i to upravo zbog onih s kojima radi, a to su djeca. Završila je Prvi hrvatski studij pripovijedanja u Varaždinu te je pripovijedanje utkala u svakodnevni rad s djecom. Za nju je moć priče neprocjenjiva i nezamjenjiva jer priče inspiriraju i snažno su sredstvo za privlačenje pažnje i održavanje interesa. Pričama nastoji djeci približiti neke temeljne životne vrijednosti te kod njih poticati aktivno slušanje i govorno izražavanje. Rado pripovijeda narodne priče, ali njeguje i kamišibaj pripovijedanje, umjetnost koja spaja sliku i riječ. S učenicima često dijeli osobne priče stvarajući tako čvrsti most povezanosti i povjerenja. Osim u školama, sudjeluje u pripovjednim nastupima i radionicama na različitim manifestacijama. Primjerima dobre prakse sudjeluje kao predavač na županijskim skupovima i konferencijama. Pritom nastoji njegovati i promicati vrijednost pripovijedanja te potrebu očuvanja kulturne baštine i vlastitog identiteta.

Jadranka Dunatov – članica udruge

Priče i narodna baština  isprepliću se u životu Jadranke Dunatov od najranijih dana. U školama folklora i dugogodišnjim radu s djecom i mladima spoznala je da svaka pjesma, ples i narodna nošnja nose priču koja povezuje generacije i čuva zajednicu. Magistra je primarne edukacije i dugogodišnja učiteljica, u zvanju izvrsne savjetnice, višestruko nagrađivana od Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske za izvrsnost u radu. Završila je Prvi hrvatski studij pripovijedanja u Varaždinu, a pedagoško iskustvo i ljubav prema narodnoj baštini utkala je u rad s učenicima kroz umjetnost pripovijedanja. U radu osobito njeguje pripovijedanje uz pomoć filca, u kojem riječi postaju slike, a priča opipljiva i živa. Autorica je knjige Zaboravljena baština te voditeljica projekata usmjerenih na očuvanje i promicanje nematerijalne baštine. Sudjeluje u radionicama i pripovjednim nastupima u školama, vrtićima, domovima za starije osobe, udrugama i na kulturnim događanjima. Promiče pripovijedanje, umjetnost koja u ubrzanom svijetu pronalazi put i otkriva mudrost i iskustva utkana u sjećanje generacija, podsjećajući nas na trajnu vrijednost priče u suvremenom životu.

Andreja Krenek – članica udruge

Andreja je pripovjedačica koja vjeruje da bajke nisu izmišljene – one su zapamćene. Već niz godina njeguje i dijeli usmeno pripovijedanje na festivalima, u knjižnicama, školama i vrtićima, među kojima su Božićno selo, Legendfest, Perunfest, Ogulinski festival bajke, FEBAST i Festival pripovijedanja Naraton. U njezinu pripovijedanju važna je prisutnost, tišina između riječi i prostor u kojem se slušatelj može prepoznati.

U središtu njezina rada nalazi se Muzej zaboravljenih priča, gdje djeluje kao Vilinska majka – čuvarica i oživljavateljica zaboravljenih bajki. Za nju pripovijedanje nije samo umjetnički izraz, nego susret i most između unutarnjeg i vanjskog svijeta, između djeteta i odraslog, između onoga što boli i onoga što liječi.

Svoje pripovjedačko umijeće kontinuirano razvija kroz edukacije i osobni rad. U suradnji sa S. Perrow i E. Katačić Kožić autorica je terapeutske priče objavljene u knjizi Stories to Light the Night. Uz pripovjedne nastupe vodi radionice koje potiču slušanje, maštu i stvaranje vlastitih priča.

Vjeruje da pripovjedač nije samo glas, nego suputnik – onaj koji pažljivo sluša, čuva i dijeli priče onda kada osjete da je vrijeme.

Mišela Nežić – članica udruge

Mišela Nežić rođena je u Zadru 1975. godine. Profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti i diplomirana knjižničarka. Radi kao stručna suradnica knjižničarka u osnovnoj školi gdje provodi razne aktivnosti za poticanje čitanja i usmenog pripovijedanja kod djece i mladih. Organizirala je brojna razredna i školska natjecanja u čitanju naglas s ciljem razvijanja interpretativnog čitanja i javnog nastupa učenika. Redovito pohađa stručne edukacije iz područja odgoja i obrazovanja, radionice kreativnog pisanja poezije i kratke priče te trenutno pohađa Prvi hrvatski studij biblioterapije u udruzi Balans centar za biblioterapiju. Više puta sudjelovala je na Državnoj smotri u usmenom pripovijedanju za djecu i mlade kao članica stručne komisije. U kamišibaj pripovijedanje zaljubila se 2016. godine i otada se njime bavi najviše pripovijedajući svojim učenicima u školi i u drugim knjižnicama. Redovito sudjeluje na Reviji kamišibaj pripovijedanja u Zadru.

Gabriela Turk – članica udruge

Gabriela Turk učiteljica je informatike i pripovjedačica koja kroz svoj rad s djecom njeguje umjetnost usmenog pripovijedanja kao oblik kreativnog izražavanja i učenja. Pripovijedanjem se bavi kroz sudjelovanje u pripovjednim radionicama i nastupima gdje priču koristi kao prostor susreta, mašte i komunikacije.

Kroz obrazovni rad razvija kreativne pristupe učenju u kojima djeca aktivno sudjeluju u procesu stvaranja, istražuju vlastite ideje i oblikuju ih kroz priču. Pripovijedanje u njezinu radu postaje način poticanja izražavanja, razumijevanja i povezivanja, ali i stvaranja sigurnog prostora za razvoj mašte i komunikacijskih vještina. Uz usmeno pripovijedanje, u radu koristi i suvremene digitalne alate kroz koje djeca i mladi imaju priliku vlastite priče oblikovati u digitalnom okruženju. Digitalno pripovijedanje u tom kontekstu postaje prostor u kojem se priča povezuje s novim medijima, omogućujući djeci da kroz kreativni proces istražuju različite načine izražavanja i aktivno sudjeluju u stvaranju vlastitog sadržaja.

Bojana Vukojević – članica udruge

Bojana Vukojević rođena je u Zadru 1979. godine. Zvanje profesora likovne kulture stekla je 2007. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, s užom specijalizacijom u slikarstvu, a od 2009. godine radi kao nastavnik stručnih predmeta u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar. 

Kroz svoj umjetnički razvoj bila je u doticaju s različitim umjetničkim praksama, a svoj autorski umjetnički rad prikazala je dosad kroz nekoliko samostalnih i više skupnih izložbi. Aktivno se bavi stvaralaštvom u području ilustracije, slikarstva i umjetničke instalacije, a za online pop-kulturni magazin Perkatonic predstavlja vizualne priče i piše umjetničke osvrte. Zadnjih nekoliko godina aktivno je uključena u umjetnost pripovijedanja, kroz suradnju putem vizualnih rješenja, kamišibaj ilustracije te radionica i predavanja o vizualnom aspektu pripovjednog stvaralaštva. 

Recentni umjetnički projekt Jaseničanke pokreće 2023. godine i u sklopu rada u kreativnom timu Baba Roga sudjeluje u stvaranju, promociji i izlaganju originalnih baštinskih lutaka i pripadajućih priča i zapisa, promičući materijalnu i nematerijalnu baštinu podvelebitskog kraja zbog čega je 2026. godine dobila Priznanje za promociju kulture Općine Jasenice. 

Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2008. godine.